Dr. Enisa Bukvić: O značaju knjige VLADARI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

Dr. Enisa Bukvić

 

Prenosimo u cijelosti ovaj tekst sa portala KNS: Dr. Enisa Bukvić: O značaju knjige „Vladari srednjovjekovne Bosne“

 Postoji mnogo knjiga o srednjovjekovnoj Bosni, kako onih koje pišu konstitutivni antibosanci, da u Bosni nikad nije bilo Bosanaca – djela bez znanstvene validnosti, tako i onih koje pišu Bosanci po ubjeđenju, argumentirajući radove historijskim činjenicama koje svako može provjeriti.

 

 Piše: Dr. Enisa Bukvić

 Ova knjiga koju želim prezentirati: Hamza Hamzabegović: Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja kompaktan je presjek historije države Bosne u srednjem vijeku. Izdavač je KNS Sarajevo, 2024., a zastupnik je Ibrahim Osmanbašić.

 Da li je knjiga mogla biti proširenija i obimnija, ostavimo to sad po strani. Najvažniji značaj ove knjige je u tome što su navedeni svi vladari, legitimni i uzurpatori, od njenog geopolitičkog početka kao mađarskog vojnog distrikta pa do pada pod upravu Turskog sultanata.

 Rekla bih da je slobodni istraživač povijesti Hamza Hamzabegović s naučnog stanovišta na konstruktivan način razjasnio geopolitički početak Bosne. To prije toga nije pošlo za rukom ni uvaženim medievalistima i historičarima kao što su Nada Klaić, dr. Željko Fajfrić ili Emir O. Filipović.

 A geopolitički početak Bosne bilo je krucijalno pitanje za tumačenje i prihvatanje bosanstva kao autohtonog kulturološkog naslijeđa bosanskog naroda, dakle svih Bosanki i Bosanaca. To je iskusni historiograf Hamza Hamzabegović svojom metodom pristupa toj temi i oblikom rešerširanja riješio na izvanredan način.

 Ovim izvrsnim djelom Hamzabegović je jednom zauvijek raščistio s time. Niko više od konstitutivaca ne može iznositi i ponavljati svoje apsurdne tvrdnje da u Bosni nikad nije bilo Bosanaca. Sad se negatorima bosanske historije možemo suprotstaviti vjerodostojnim činjenicama i provjerljivim historijskim argumentima.

 Poznati novinar Eset Muračević, portal Bosnainfo, uvrstio je Hamzabegovića među pet velikih proučavatelja bosanstva: Ćiro Truhelka, Marko Vego, Šefik Bešlagić, Dubravko Lovrenović i Hamza Hamzabegović (bosnainfo, kultura, 07. aprila 2025.).

 Smatram da ovo historiografsko ostvarenje zaslužuje svako književno priznanje u državi i regionu. Ono sintetizira prethodna istraživanja i nudi originalan doprinos nauci o bosanstvu.

 Ovdje prenosimo dojmljiv predgovor iz genijalnog rada „Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja“, koji najbolje odslikava intenciju samog autora:

 “Bosna je postojala kao država u srednjem vijeku. Bosanci su njeni stanovnici, a stećci su najautentičnije svjedočanstvo bosanstva i znamenite bosanske prošlosti.

 Svjesni smo toga da razum ne dolazi sam po sebi, već ga treba spoznati kroz načitanost i proučavanje različitih knjiga, kako civilnih, tako i vjerskih ili navodno hereznih. Arheološka svjedočanstva potvrđuju da je Bosna u srednjem vijeku bila napredna država prema ondašnjim standardima.

 Bosanke i Bosanci trebaju slijediti samo utemeljenu nauku i bosanstvo kao bistro vrelo ljudskog razuma. Ko pravilno prouči bosansku povijest, obogatit će svoje znanje. Zato bi bilo važno izgrađivati svijest o našoj zajedničkoj prošlosti na zdravim osnovama i provjerljivim činjenicama.

 Naredno štivo na argumentiran način obrađuje razdoblje srednjovjekovne Bosne, njen geopolitički početak i državotvorni uspon, te redoslijed bosanskih vladara s različitim titulama i na kraju nasilnu integraciju u Turski sultanat.“

 Još bih vam, dragi prijatelji lijepe riječi i bosanske prošlosti, toplo preporučila da pročitate ili bar prelistate ovu fascinantnu knjigu: „Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja“.