DRUGI MEĐUNARODNI ILIDŽANSKI FESTIVAL POEZIJE – 2026

Poetesa i književnica Esma Lukač Muratović

U povodu predstojećeg Drugog ilidžanskog festivala poezije 2026. godine (8. august 2026.) dajemo prostora osnivčima udržanja „Kultura spaja svijet“, bračnom paru Esmi i Zumberu Muratović, njihovom radu, biografiji i kulturnom angažmanu.

Autor: bosliterni.ba

Književnici Esma i Zumber Muratović već dugi niz godina posvećeni su pisanju, kulturi i očuvanju pisane riječi. Svoj književni i stvaralački put gradili su kroz godine rada i djelovanja u Bugojnu, Bijelom Polju i Sarajevu, gradu u kojem danas žive i stvaraju.

Njihova ljubav prema književnosti, umjetnosti i kulturnom povezivanju bila je pokretačka snaga za osnivanje Udruženja „Kultura spaja svijet“. Osnovni ciljevi Udruženja jesu povezivanje stvaralaca, afirmacija književnosti i kulture, njegovanje kulturnog naslijeđa te stvaranje prostora za susrete pjesnika, pisaca i svih ljubitelja lijepe riječi.

Svoje višegodišnje iskustvo nesebično prenose na druge stvaraoce, nastojeći da književnost bude most koji povezuje ljude, kulture i različite sredine. Njihov rad predstavlja vrijedan doprinos kulturnom životu Ilidže i Sarajeva, obogaćujući ovaj prostor novim književnim sadržajima i manifestacijama koje imaju značaj i za kulturnu i turističku ponudu ovog kraja.

Na čelu Udruženja, kao predsjednica, nalazi se književnica Esma Muratović, dok je njen suprug, književnik Zumber Muratović, jedan od osnivača i aktivnih nosilaca brojnih projekata Udruženja. Zajedno sa svojim saradnicima ulažu znanje, iskustvo i stvaralačku energiju u razvoj kulturnih sadržaja koji povezuju autore iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta.

Udruženje „Kultura spaja svijet“ svojim djelovanjem potvrđuje da kultura ne poznaje granice i da književnost ostaje jedan od najljepših načina povezivanja ljudi, naroda i različitih životnih iskustava.

U okviru aktivnosti Udruženja, 8.8.2026. godine u 13 sati u Kino sali Igman na Ilidži bit će održan Drugi međunarodni ilidžanski festival poezije „Vrelo nadahnuća“. Ovogodišnji Festival okupit će 187 pjesnika iz različitih krajeva, pružajući priliku za susret autora, razmjenu stihova, ideja i prijateljstava kroz univerzalni jezik poezije.

Organizacioni odbor Udruženja, u sastavu: Esma Muratović, Mejasa Dupanović, Zehra Šljivo, Zlata Memišević, Senad Zukanović, Faik Hadrović, Bajram Neljković i Zumber Muratović, ulaže veliki trud kako bi Festival protekao u najboljem redu.

Biografije Esme i Zumbera Muratovića svjedoče o dugom i plodnom stvaralačkom radu, brojnim objavljenim knjigama, kulturnim projektima i predanom zalaganju da pisana riječ zauzme mjesto koje joj pripada u društvu.

Esma (Lukač) Muratović, rođena 3.2.1961. u Rožajama, Crna Gora.

Prve stihove poezije objavila u svojoj sedmoj godini i njena poezija je zastupljena u mnogim časopisima i antologijama. U rodnom mjestu učestvovala je u poetskim i scenskim programima i kao mala postala član KUD “Vrelo Ibra”. Slikarstvo joj je bila ljepša strana. Uz poeziju piše prozu, prikaze i osvrte na knjige poezije i proze.

Objavila je trinaest naslova sa različitom tematikom. Napisala knjige poezije: Od rođenja pa do groba, Korijenje ne umire, Slika u suncu, Višegradska apokalipsa, Alinin svijet, Dječiji snovi, Kušnja, Kandže, Prećutat ću patnju, Knjigu piše rožajska odiva i Sedam zvjezdica u zemlji mašte i Tamo gdje počinje tišina.

Napisala je po mnogima prestižnu knjigu (porodičnu lozu): Neraskidiva veza bratstva Lukač.

Zastupljena u više antologija poezije:

“Izgubljene zvijezde” – Bosnskohercegovačke pjesnjikinje od 1908-2008. (izdavač HKD Napredak, Sarajevo), “Najljepše ljubavne pjesme” – Međunarodna zbirka ljubavne poezije (Kultura snova, Zagreb),

“Sarajevo na dlanu” – Međunarodna zbirka poezije (izdavač, Kultura snova, Zagreb),

“More na dlanu” – Međunarodna zbirka poezije. (izdavač, Kultura snova, Zagreb),

“Obale Bihora” (zbirka priča) – Centar za kulturu Bihor, Petnjica, “Tokovi” – Časopis, JU Centar za kulturu Berane,

“Svim na zemlji mir veselje”, Međunarodna zbirka pjesama (izdavač, Kultura snova Zagreb),

Zastupljena u “Enciklopediji Bošnjaka“ autora Nazifa Veledara. Na 7 i 8 online festivalu „Mili dueli“ u Bosni I Hercegovini dobila dva prestižna Priznanja. U organizaciji udruženja za kulturu „Nova svjetlost“ Sarajevo, Balkanska pjesnička unija, „Poezija godine – 2021.“ dobila Certifikat. U organizaciji udruženja za kulturu

„Nova svjetlost“ Sarajevo na Međunarodnom festival „Most pjesnika – 2022.“

Radio Federacije Bosne i Hercegovine 2023. 2024, 2025. godine dodijelilo “Priznanje” za njegovanje poetsko-književne riječi. Zastupljena u izabranim pričama “Dnevnik jednog djetinjstva”,

najljepše priče za djecu i omladinu na 10. Konkursu “Planjaxovo pero”, Tešanj 2024. “Čarobna ogrlica” “Planjaxovo pero”, Tešanj 2025.

Zajednička zbirka poezije – IV Međunarodni pjesnički marathon u Aleji pisaca, Planjax Tešanj, 2025.

Asocijacija poetilor Mondaiali,: Šampionka Evrope u poeziji, nagrađena dva puta po diploma, medalja i trofej. 2025 godine.

Zajedno sa suprugom, književnikom Zumberom Muratovićem, utemeljila je Udruženje „Kultura spaja svijet“, čija je i predsjednica. U okviru tog udruženja, predanošću i nadahnućem njeguje i širi ljubav prema pisanoj riječi, posvećeno se bavi izdavaštvom, uredničkim radom i promicanjem kulturnih vrijednosti koje povezuju ljude i prostore.

Majka je četvoro djece i nana osmero unučadi.

Pjesnikinja Esma Lukač Muratović živi i stvara u Sarajevu kao slobodna umjetnica.

Zumber Muratović rođen je 1956. godine u Petnjici (Sandžak), Crna Gora. Od 1984. godine radio u Bugojnu, Bijelom Polju i Sarajevu.

Prve poetske radove objavio je još u osnovnoj školi. Pored poezije, bavi se historiografijom, piše prozu i publicističke tekstove, te osvrte i prikaze knjiga poezije i proze.

Do sada je objavio 24 knjige: dvanaest zbirki poezije, pet knjiga priča, jedan roman i šest knjiga iz oblasti historiografije.

Zbirke poezije: Bosne vrelo, Sehara, Kudret sahat, Iskrenost sa smislom, Pisanje po nebu, Otisak duše, Svjetlo za jednu sobu, Zemljo vruće mi je, poema Srebrenica je vrisak do neba, kao i tri knjige stihova za djecu: Bašta istine, Dječija strana svijeta i Djeca suncokreti.

Autor je i zbirki priča i anegdota: Baška priče, Sejdefini snovi, Rodno mjesto u pet dijelova, Muhabet bihoreske i druge priče, Don Kihot sa Bihora, te romana Miruh jorgovana.

Iz oblasti historiografije objavio je: Sandžački gazija Osman Rastoder (prvo izdanje 2002., drugo dopunjeno izdanje 2024.), Bihor i bratstvo Muratovića u njemu, Sandžački sudski proces 1990-1995, Stvaralaštvo Ibrahima Pačariza Ipka i Sport u petnjičkom kraju 1947-2017.

Zastupljen je u mnogim antologijama.

Dobitnik je više priznanja i nagrada.

Urednik velikog broja knjiga.

Njegovi tekstovi objavljivani su u brojnim zbornicima i časopisima.

Dobitnik Specijalne nagrade Festivala priče „Zavičajne staze“ (Bihor, 2014, Petnjica).

Na balkanskom konkursu poezije za Književnu nagradu “Musa Ćazim Ćatić” od 280 prijavljenih pjesnika, za najbolju pjesmu 2018. godine, nagrađen je četvrtim mjestom.

U organizaciji udruženja za kulturu „Nova svjetlost“ Sarajevo, na „11. KNS Međunarodni književni susret – 2022“, dobitnik zlatnog „KNS pera“ za najuspješniju pjesmu Balkana u 2022. godini.

Radio Federacije Bosne i Hercegovine 2023. godine dodijelio “Priznanje” za njegovanje poetsko-književne riječi.

Radio Federacije Bosne i Hercegovine 2025. godine dodijelio “Priznanje” za njegovanje autohtonosti pjesničkog izričja.

Dobitnik Zlatne diplome „Most pjesnika 2025.“ 3. Međunarodni festival poezije, KNS Sarajevo.

Uvršten u knjigu Tarih – Antologija antiratne poezije Bošnjaka (2017), kao i u međunarodnu zbirku Mostovi prijateljstva – Makedonija (2018).

U organizaciji Udruženja „Kultura snova“ (Zagreb, 2021) njegova poezija našla je mjesto u zbirci Split na dlanu.

Zastupljen je u Antologiji savremene bosanskohercegovačke poezije (KNS Sarajevo, 2022).

Zastupljen je u knjizi “Enciklopediji Bošnjaka”, (Sarajevo, 2021), autora Nazifa Veledara, knjiga o Bošnjacima koji su u dužem vremenskom periodu ostavili prepoznatljiv trag i bili izuzetni u nekoj oblasti ljudske nadgradnje.

Zastupljen u antologiji poezije “Orfeji Bihora, od epike do poetike”, i “Orfeji Bihora, pričam ti priču”, Petnjica, 2022. godine.

Saradnik na dokumentarnom filmu „Hodrovica – sandžačka pećina smrti i bjekstvo Hašira Ćorovića 1945. godine“, autora Dr. Haruna Crnovršanina, 2017. godine.

Knjiga „Sandžački gazija Osman Rastoder“ bila je osnova režiseru i publicisti Avdu Huseinoviću da snimi dokumentarni film „Osman efendija Rastoder – Oslobađanje zaborava“, BKZ Luksemburg, Sarajevo, 2022. godine u kojem je Zumber bio učesnik i saradnik.

Zastupljen u Zborniku poezije “Mostovi ljubavi”, pjesnika iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine (Internacionalna kulturna asocijacija IKA, Crna Gora, 2025).

Zastupljen je u Zbirci poezije IV Međunarodnog pjesničkog maratona “Kuća za riječi” (Planjax komerc, Aleja pisaca, Tešanj, 2025).

Dvije autorove pjesme, „Pjesma o Petnjici“ i „Tuđina“, ispjevao je poznati bihorski interpretator narodne muzike Zejto Skenderović.

Objavljene u autorovoj zbirci pjesama „Otisak duše“ (2018). „Pjesma o Petnjici“ uvrštena je u monografiju „Bihorska muzika“, autora Mirsada Rastodera i Šemsudina Hadrovića (2014).

Zajedno sa suprugom, književnicom Esmom Muratović osnivač je Udruženja „Kultura spaja svijet“, u kojem aktivno djeluje na širenju pisane riječi, izdavaštvu i uredničkom radu. Kao izdavač i urednik potpisuje brojne naslove, pružajući podršku afirmisanim i mladim autorima.

Organizator je Prvog međunarodnog ilidžanskog festivala poezije (Ilidža, 2025), kojim je dao značajan doprinos jačanju kulturne saradnje i povezivanju pjesnika iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta.

Historijske teme zaokupljaju Zumbera Muratovića, te im u svojim istraživačkim knjigama i radovima daje dosta prostora.

Članci naučnog karaktera:

– Školstvo u Bihoru u vrijeme Osmanskog carstva, “Glasnik Bihora”, 2017. str. 49.

– Običaji u Bihoru, “Bihor i bratstvo Muratovića u njemu”, 2003. str. 123.

– Položaj Bošnjaka u Crnoj Gori. Međunarodni naučni skup “Državnost i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju”, povodom 30 godina obnove nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Tuzla, 16 i 17.12.2022. godine. “Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa”, str. 569.

– Sandžački sudski procesi (1990-1995), dezintegracija ljudske misli i stvaranje treće Jugoslavije. Međunarodni naučni skup “Bošnjaci u društveno-političkim procesima (1991-2021). godina”, Novi Pazar, 2024. godine.

– Događaji u Bihoru tokom Drugog svjetskog rata (1941-1945). Naučni skup u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), Međunarodni naučni skup: “Zločini u Sandžaku u XX vijeku, četnički genocid nad Bošnjacima Sandžaka 1943.”, Novi Pazar 2024. godine.

Profesor Zumber Muratović kao slobodni umjetnik živi i stvara u Sarajevu.