Predsjednik Udruženja Sifet Fazlić (foto: Bosliterni, 2015.)
Udruženje bosanskih umjetnika iz Sarajeva njeguje lijepu književnost svih žanrova. Ovih dana je pokrenulo i aktualiziralo nagrađivanje značajnih književnih ostvarenja svojih članova. Ove nagrade imaju cilj da afirmiraju savremenu bosansku književnost i podstaknu autore na dalji rad.
Autor: Bosliterni
Ovim povodom prisjetimo se književnih nagrada iz 2017. godine. Plakete s atributom za već objavljeni rad bile su nagrađene: 300 KM prva, 200 KM druga i 100 KM treća. Dodijeljene su 26. 05. 2017. – Sarajevo, Dobrinja, Vila Hadžihalilovića.
Prvu nagradu dobio je mr. sci. Bajruzin Hajro PLANJAC: Kako su šibicari prevarili mog oca (kratka priča). (U međuvremenu je Bajruzin Hajro Planjac postao dr. sci.)
https://bosliterni.ba/mr-sci-bajruzin-hajro-planjac-kako-su-sibicari-prevarili-moga-oca-kratka-prica/
Drugu nagradu dobio je Mustafa SMAJLOVIĆ (1953 – 2019): Pomirenje (kratka priča).
https://bosliterni.ba/mustafa-smajlovic-pomirenje-kratka-prica/
Treću nagradu dobio je Hamza HAMZABEGOVIĆ za istraživački rad: Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo (naučna studija).
https://bosliterni.ba/hamza-hamzabegovic-stara-cirilica-i-njeno-moguce-porijeklo/
Bajruzin Hajro Planjac
Tog vremena (2017.) bilo je u medijima otvorenih prigovora političkim subjektima i njihovim ideologijama o sračunatim prevarama naroda prilikom izbora. Možda je to prevagnulo da priča „Kako su šibicari prevarili mog oca“ Bajruzina Hajre Planjca dobije prvu nagradu.
Naime, u ovoj priči glavni junak išao je sa svojim sinčićem u mjesto Odžak da nešto kupi. Kad je izašao iz autobusa, primamila ga je gužva oko igre na sreću s prevarantima, takozvanim šibicarima. Dijete je pokušavalo da odvrati oca od te igre s profesionalnim lopovima. Nije uspjelo. Glavni junak je izgubio sav novac.
Autor Bajruzin Hajro Planjac ostaje pri tome da to nema nikakve veze s političkom dimenzijama. Priča je refleksija na istinit događaj iz njegovog kraja.
Žiri je ostao kod svog stava: priča je dobila nagradu zarad iskazanog književnog kvaliteta.
Inače, Bajruzin Hajro Planjac poznati je dječiji pisac, a njegov roman za djecu Habetova koliba važi kao njegovo istaknuto djelo.
Mustafa Smajlović
Književnik Mustafa Smajlović je tog vremena važio kao vrhunski bosanski pisac kratkih priča. Svoju zbirku pripovijedaka Tako mi vremena objavio je 2015., gdje su uvrštene isključivo nagrađene pripovijetke.
U priči „Pomirenje“ Mustafe Smajlovića glavni lik, majka Ćamka, njeguje na samrti svoga sina Idriza. Iz političkih razloga i ubjeđenja Idriz je svjesno ubio svog polubrata u građanskom ratu. On proživljava težak košmar.
Kad je ovaj sin umro, majci se učinilo da su dvije sjene golubica odlepršale kroz prozor. Zaključila je, u svom očaju, da su to dvije duše njenih sinova. Pomirili su se na onom svijetu.
Međutim, priča oko nagrada na ovom svijetu prilično se zakomplicirala. Naime, poredeći žiri s domaćim životinjama, Mustafa Smajlović je smatrao da niko u kratkim pričama ne može biti ispred njega.
Prilično glasno je zahtijevao da se to pod hitno korigira. Pošto to nije učinjeno, zahtijevao je od „Udruženja“ da mu se nagrada bar izjednači s onom prvom. Radi mira i pomirenja, Udruženje mu je dodalo tu razliku.
Hamza Hamzabegocić
Slobodni istraživač povijesti Hamza Hamzabegović se sa svojom istraživačkom studijom „Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo“ etablirao kao vrsni naučnik. U ovom radu je s naučnog stanovišta dokazao da je stara ćirilica, pismo bosanskih stećaka, nastala u Bugarskoj u Preslavskoj književnoj školi krajem devetog stoljeća. Od te ćirilice iz Preslavske škole razvile su se sve ostale, naravno lokalno reformirane. Uopšteno gledajući, ćirilično pismo koristi većina europskog stanovništva.
U međuvremenu je Hamza Hamzabegović uvršten među pet najuvaženijih proučavatelja bosanstva.
Ove nagrade i danas ostaju podsjetnik na književno stvaralaštvo i društvenu angažiranost bosanskih autora.
Mustafa Smajlović i Hamza Hamzabegović