Slika: voditelj Emir Sokolović, autor Hamza Hamzabegović, recenzent Milorad Kostić
Književno djelo historijski roman „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“ Hamze Hamzabegovića, predstavljeno je publici u Plavoj paleti u Zenici u četvrtak, 11. juna 2026. godine, u 20 sati.
O romanu su govorili recenzent Milorad Kostić, autor Hamza Hamzabegović i domaćin, voditelj Emir Sokolović.
Poslije pozdrava i predstavljanja, autor je upoznao prisutne s historijskim značajem avarskog vođe kagana Bajana. On je historijska ličnost. Naime, na poziv bizantskog cara Justinijana I. Velikog, Avari su došli iz azijskog prostora i naselili obalu Crnog mora, od ušća rijeke Dnjepra pa do ušća Dunava u Crno more.
Pošto Romeji, to jeste Bizantinci, nisu plaćali ratne usluge Avarima, ovi su osnovali vlastitu državu Avarski Kaganat, a i dalje su tražili novac za svoje vojne usluge. Time započinje niz dramatičnih događaja i sukoba Avara i Romeja, što je dovelo do temeljite promjene geopolitičke slike Europe, čije se posljedice osjećaju do dana današnjeg.
Kagan Bajan je, u savezu sa Slavenima, kroz takozvanu simbiozu avarske konjice i slavenske pješadije, osvajao države i pokoravao narode, među kojima su Anti činili najbrojniju skupinu. Osnovao je avarsku državu, Avarski Kaganat, u kojoj je došlo do slavizacije istočne Europe.
Roman je prije svega biografija kagana Bajana, vođe Avara, najznačajnijeg osvajača avarskog razdoblja u Europi.
Milorad Kostić
Milorad Kostić govorio je o brojnim likovima koji defiliraju kroz štivo ovog povijesnog romana. Tu su carica Elija Sofija, general Tiberije, kasniji car Bizantskog Carstva, te pregovarački delegati. Posebno se doimaju ličnosti Dedimira Dede i Velijana Vele, te Strašimira ili Andana. Svaki od ovih likova značajno doprinosi razvoju radnje u ovom fenomenalnom romanu
Dedo i Velo su prototipovi uspješnih slavenskih moćnika – od pljačkaša u hordama do slavenskih knezova u posjedu značjanih knežavina. To im je dodijelio veliki kagan Bajan za vrijedan doprinos proširenju njegove imperijalističke misije, koju je pak dobio od svog nebeskog boga.
Emir Sokolović
Književnik Emir Sokolović je išao korak dalje:
„Dedo i Velo su krvavi likovi ovog romana. Divni su. Skoro da su upečatljiviji od samog kagana. Da smo mi uređeno društvo, ovu knjigu bi trebalo uzeti i odnijeti u Stockholm da dobije Nobelovu nagradu. Pazite, historijski roman je izuzetno teško štivo. Hamza je to fenomenalno uradio i ja mu čestitam na ovom uspješnom radu. Objava ovog romana značajan je događaj u našoj književnosti.“
Promocija je protekla u ugodnoj atmosferi, uz veliko interesiranje publike i živ razgovor o historijskim temama koje ovaj roman otvara. Naime, postojanje Avarskog Kaganata na prostoru istočne Europe u ranom srednjem vijeku isključuje sve teorije o seobi Slavena.
Roman Kagan Bajan slika